Nikola Šubić Zrinjski, istorijska opera

Mrkalj

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
32.474
Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca zacijelo je najpopularnije hrvatsko glazbeno scensko djelo. Oznaku narodnog djela zavrijedilo je povijesnim konotacijama te mu i zbog toga pripada aura umjetničke tvorevine za sva vremena. O strogo glazbenoj vrijednosti toga djela, odnosno o nekim manjkavostima libreta, mnogi su povjesničari glazbe, muzikolozi i kritičari rekli svoje. Zrinjski je, međutim, prošao mnoge kušnje vremena, estetičkih i inih prosudbi, te uspio prebroditi negativne ocjene izrečene glazbenom i pjesničkom tekstu. Danas mu, međutim, više ne treba obrana. Djelo govori samo za sebe. http://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_Šubić_Zrinjski_(opera)

220px-Theodor_K%C3%B6rner_by_Dora_Stock.jpg

Theodor Körner, pisac tragedije Zriny

"Ovoj je operi, kako i u prvom izdanju spomenuh, podlogom tragedija Th. Körnera".

Za poznatu romantičnu operu Ivana Zajca (poreklom Čeha) libreto je napisao Hugo Badalić 1876. prema nemačkoj tragediji Theodor-a Körner-a "Zriny" (Zriny: Ein Trauerspiel). Kerner je svoju najveću dramu napisao leta 1812, odnosno 64 godine prethodeći Badalićevoj preradi ove drame. ("Im Sommer 1812 schrieb Körner sein größtes Drama, den Zriny. Die Parallele des ungarischen Heldenkampfes gegen die türkischen Eroberer zu dem Freiheitskampf gegen die französische Fremdherrschaft war unverkennbar.")

Interesantno je da se u originalnoj tragediji koja ima pet činova Hrvati ili Hrvatska ne spominju, a Zriny ("Nikola Šubić Zrinjski) je Mađar. Evo komentara priređivača:

books


Prevod:
GROF ZRINY:
"I umreti morаmo,
Jer ni jedan Mađar kome su dragi njegova čast i njegov car
Za predaju ne zna!"

books
 
Poslednja izmena:
Zabavno je čitati kako Mrkica neuspješno obuzdava svoje monumentalne frustracije prema jednome polunarodu Hrvatima, iako je sam pripadnik Ubermensch srpske rase.:D

Evo nešto puno starije o Nikoli Zrinskom Sigetskom, datira iz 16.vijeka - autor djela je Zadranin Karnarutić koji ovo svoje djelo posvećuje Jurju Zrinskomu - sinu spomenutoga Nikole Zrinskog Sigetskog:

Uvod:

VAZETJE SIGETA GRADA (1584.)
VAZETJE SIGETA GRADA
složeno po
BARNI KARNARUTIĆU ZADRANINU

Prisvitlomu i uzvišenomu gospodinu Jurju Zrinskomu, momu gospodinu

UZVELIČENI gospodine JURJU, premda slavni neumarli glas bivšega gospodina MIKLOUŠA Zrinskoga, oca tvoje milosti, slove i sluti će do suda svita prohodeći od naroda do naroda bez svakoga pisan'ja slavom njegove milosti, ništa ne manje, naslidujući ja stope starih pisnikov, koji petjem svojim vazda navistevali jesu svitu hrabrosti poglavitih ljudi, odlučih ja ispuniti dug moj, ovim ako i prezrednim slogom svitu navistiti kolikogodi izvarsite hrabrosti istoga gospodina oca milosti tvoje, a navlastito koju on učini v pogibil grada Sigeta. I prikazuju ti to malo muke moje na čast i pošten'je tvojega gospostva moleći te da se dostojiš prijati ovi mao dar od mene sluge tvoga, koji ga tebi s velikim sarcem poklanjam, prikazuju i umiljeno priručam.


I onda prva Karanarutićeva strofa - direkt bezvazelinska penetracija u onaj dio Mrkičinog mozga posvećenog Hrvatima:


Gospode i knezi harvatskih, tolikoj
Turačkih vitezi sada poju poboj
Pri gradu Sigeta kojino se j' zgodil,
U ki svih dob leta turski se j' rob vodil.
A to hti oni car, soltan Solimanin,

:hahaha:

Baj-d-vej, ovaj Juraj Zrinski, sin Nikole Sigetskog je isti onaj lik kojemu je dubrovački Mrkico-"Srbin" Zlatarić 1597. posvetio prijevod Elektru:


Elektra tragedija. Ljubmir pripovijes pastirska. I ljubav i smrt Pirama i Tizbe, iz veće tuđijeh jezika u hrvacki izložene... Prisvijetlomu i priizvrsnomu gospodinu, Gospodinu Đurđu knezu Zrinskomu, svjetniku cesarova veličanstva, vladaocu nad blagom krune Ugarske na Dunaju, momu gospodinu vazda počtovanomu..Zato bivši tijem naslađenjem ganut, jes njekoliko godišta, i za obogatit također ovi naš jezik kojomgodi stvari ka je dostojna da se čti, prinesoh iz latinskoga pastijersku pripovijes Tassovu, pjesnivca u oni jezik toliko scijenjena, koliko mnim da svak zna; i dovedši ju na izvrsnos, koliko mi od onije nezrelijeh ljeta biješe dopušteno, dah ju na svijetlo, prikazavši ju jednomu vlastelinu od našijeh, vijećniku prvomu komu dosta bijehu ugodni ovaci trudi. Stavih se zatijem s jednakom požudom učinit Hrvaćku Grkinju Elektru Sofoklovu...«


Ovo je možda najjači dio jer je Mrkvica izgubio 10 godina života dokazujući da dubrovački "Srbin" Zlatarić ne piše hrvatskim jezikom, tumačeći Zlatarićevo decidirano navođenje da lično piše hrvatskim jezikom - kao Zlatarićevu kurtoaziju prema Jurju Zrinskome koji je bio Hrvat a kojemu je knjiga posvećena. A sada odjednom Zrinski nije Hrvat nego je Mađar. Ma ne, on je Hrvat ali mu je ćale Mađar a Karnarutić se zabunio. :zcepanje:


Dubrovačko-Zadarsko-Zajcovska zavera protiv Mađara i mađarske istorije iako se sami Mađari apsolutno slažu sa ovom zaverom.

http://hrcak.srce.hr/17047

Sažetak
U recepciji Karnarutićeva opusa, prije svega njegova epa Vazetje Sigeta grada, u mađarskoj književnosti razlikuje se nekoliko faza: parafraziranje dijelova hrvatskog epa u epu Nikole Zrinskoga; stručne analize Karnarutićeva epa i njegova utjecaja na ep Nikole Zrinskoga u radovima mađarskih povjesničara književnosti; prijevod Karnarutićeva epa na mađarski 1956. godine.



I tako mađarska struka izvršila genocid nad Mrkicom.

Očekujem novu temu - Zrinski su Srbi.
 
Poslednja izmena:
veseli dabar:
Evo nešto puno starije
Kliknite za proširenje...

Najstariji potomak Mikloša V akka Nikole Šubića-Zrinjskog, koji se može pronaći u europskim rodoslovnim tablicama je bribirski (Municipium Varvariae) župan Bogdan.

Završetkom Prvog svjetskog rata, američki brod SS Heffron evakuirao je austro-ugarske vojnike s fronte dalekog istoka Rusije, većinom Čehe i Slovake iz Sibira, a na brodu je bilo i nekoliko Hrvata. U oluji oštećen brod nasukao se u blizini Shimonosekija, jugozapadno od Honshua, a na dvomjesečnom popravku zadržao se u luci japanskog grada Kobe. Za to vrijeme jedan je Hrvat zviždao melodiju iz spomenute pjesme, koja se izrazito svidjela nekolicini Japanaca i vrlo brzo stigla do najpoznatijeg japanskog zbora, utemeljenog 1889. godine Kwansei Gakuin Universtiy.Zanimljivo je da su zbog velikog broja Čeha na oštećenom brodu, Japanci dugo vremena bili uvjereni kako pjesma potječe od tamo, a tek nekoliko desetljeća kasnije shvatili su kako je zapravo riječ o hrvatskoj operi.
Kliknite za proširenje...

U boj, u boj!
Mač iz toka, braćo,
nek dušman zna kako mremo mi!

Grad naš već gori,
stiže do nas već žar:....

Oduševljena sam kako Japanci precizno izgovaraju tekst na srpskom jeziku, posebno slova š i ć ! Nemoguće im je reći ž (žar), a najsmešnije zvuče "smrt" i "strt' " ;)
Mada je ova Zajčeva muzika prepuna punktiranih ritmova, pa , ako ne pratiš paralelno originalni srpski tekst, neki delovi zvuče kao nemački jezik..
 
Poslednja izmena:
Srebrena:
Najstariji potomak Mikloša V akka Nikole Šubića-Zrinjskog, koji se može pronaći u europskim rodoslovnim tablicama je bribirski (Municipium Varvariae) župan Bogdan.
http://genealogy.euweb.cz/balkan/subich1.html

Prezime Šubić potomci nose tek od 14.veka.
Dotični Mikloš V, opevan u delu češkog kompozitora Ivana Zajca, deveto je koleno dotičnog Bogdana .Nadimak Zrinjski (mesto izbeglištva) Bogdanova porodica (preko sina Miroslava pa nadalje) ponela je u sedmom kolenu , u vreme potomka Đurđa Šubića
http://genealogy.euweb.cz/balkan/subich1.html

Inače je krsna slava (brgulja) ove porodice Jovan Preteča, odn.Ivan Krstitelj.
Kliknite za proširenje...

Poanta je u umjetničkim djelima, dakle Nikola Zrinski Sigetski je u knjigama opjevan kao hrvatski junak 230 godina prije opere u kojoj ga se predstavlja kao Mađara, a tu operu iz 19.vijeka je Mrkvica iskoristio da dokaže da je Zrinski bio Mađar a Zajc plagijator koji je Zrinskog pretvorio u Hrvata.

Ono što je najporaznije po Mrkicu je to šta i mađarska struka priznaje hrvatski identitet Zrinskih.
 
Dragi Boze, spanski poslanik de Chantona se nalazio u Gyoru tada, u taboru cara Maksimilijana, i 15 dana nakon Sigetske bitke salje izvjestaj (danas je pohranjen u Archivio General de Simancas) svom caru Filipu II, u kojem detaljno opisuje Nikolinu pogibiju i tamo prenosi rijeci Turcina : "Hrvate, Hrvate, vise puta sam te poticao da mi predas utvrdu i nisi htio, sada si mi je prepustio i svoju glavu takodjer" (Corbato, Corbato, muchas vezes te havia instado para que me entregases la placa y no quisiste agora me los has dexado y tu cabeca tambien). Eduard Pericic ga je objavio u Zadarskoj reviji 1986. g.
Turski sudionik pohoda Mustafa Selaniki posvecuje Sigetu cijelih 9 stranica i biljezi da Nikoli sin pise pismo na hrvatskom, i vise puta navodi da je Hrvat, kao sto vise puta spominje Hrvate i hrvatsko ime u vezi s bitkom.
 
dirigent_:
Zanimljivo je da je ova opera popularna i u Japanu.



Nepoznate su, doduše, reči pesme koju su pevali Česi i upravo to je predstavljalo problem da Japanci nađu "original" sve do 1970-tih. Ono što je interesantno jeste da je kompozitor Zajc po narodnosti Čeh i da jedino ta numera u celoj operi, hor "U boj, u boj", nije komponovana prema libretu, već je tekst pisan na postojeću melodiju. Pogađaš - tekst koji su Česi pevali, bio je češki, a Japanci nisu pronašli original, već Zajčevu obradu. Naći će i original, ne sumnjam. ;)
Kliknite za proširenje...
 
veseli dabar:
Poanta je u umjetničkim djelima, dakle Nikola Zrinski Sigetski je u knjigama opjevan kao hrvatski junak 230 godina prije opere u kojoj ga se predstavlja kao Mađara, a tu operu iz 19.vijeka je Mrkvica iskoristio da dokaže da je Zrinski bio Mađar a Zajc plagijator koji je Zrinskog pretvorio u Hrvata..
Kliknite za proširenje...

Ihhhhh, a ja shvatila da su Hrvati prisvoji kompozitora češkog porekla za sebe, da je libretista Hugo Badalić po uzoru na mađarskog junaka iz nemačkog teksta Theodor-a Körner-a sačinio libreto na srpskom jeziku za hrvatsku operu:ljutka:
Potpuno razumem revolt, susede. Mnogo nervira kad stalno, kroz vekove, moraš da dokazuješ da ono što susedi svojataju, uopšte nije njihovo.
Bez podsetnika bih mogla da nabrojim sada bar 35 velikih junaka ili umetnika iz istorije koji su Srbi, a "ubačeni" su u susedske "istorije" , i opšte i umetničke.

Ne daj Bože da se Srbi iliti Crnogorci sete da pročitaju Vinodolski zakonik i da tamo otkriju ime Bogdana Vučinića (ili možda Bogdana popa), koji je predak familije Šubić-Zrinski i da potegnu pitanje krsne Šubićeve slave. Mogli bi da pomognu susedima sa zapada da se dokaže da Šubići nisu bili Ugri.
 
Poslednja izmena:
Srebrena:
Ihhhhh, a ja shvatila da su Hrvati prisvoji kompozitora češkog porekla za sebe, da je libretista Hugo Badalić po uzoru na mađarskog junaka iz nemačkog teksta Theodor-a Körner-a sačinio libreto na srpskom jeziku za hrvatsku operu:ljutka:
Potpuno razumem revolt, susede. Mnogo nervira kad stalno, kroz vekove, moraš da dokazuješ da ono što susedi svojataju, uopšte nije njihovo.
Bez podsetnika bih mogla da nabrojim sada bar 35 velikih junaka ili umetnika iz istorije koji su Srbi, a "ubačeni" su u susedske "istorije" , i opšte i umetničke.

Ne daj Bože da se Srbi iliti Crnogorci sete da pročitaju Vinodolski zakonik i da tamo otkriju ime Bogdana Vučinića (ili možda Bogdana popa), koji je predak familije Šubić-Zrinski i da potegnu pitanje krsne Šubićeve slave. Mogli bi da pomognu susedima sa zapada da se dokaže da Šubići nisu bili Ugri.
Kliknite za proširenje...

:eek:

A joj srećo, ti ne znaš da postoje 2 Bribira.:hahaha:

Bribir u vinodolskom zakoniku iz kojega je Bogdan pop- smješten je cca 200 kilometara sjeverozapadno od dalmatinskog Bribira - sjedišta Šubića.

Bribir Šubića:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bribir_(Skradin)


Bribir vinodolskog Bogdana popa:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bribir_(Vinodol)

Btw kako ti je uopće palo na pamet da je taj pop Bogdan iz Vinodolskog zakonika nekakav predak dinastije Šubića kada je već najmoćniji Šubić - Pavao Šubić Bribirsk,bi bio vjerojatno stariji od popa Bogdana? Alo bre dete - oni su živjeli u isto vrijeme, Pavao je već postao banom 1274. a pop Bogdan se spominje tek 1288. i sada je pop Bogdan predak dinastje Šubić.:hahaha:

Tvoj je problem previše Obraza, a premalo obraza.

Na koju adresu da ti pošaljem čokolino i kartu Hrvatske?
 
Poslednja izmena:
veseli dabar:
:eek:
A joj srećo, ti ne znaš da postoje 2 Bribira.:hahaha:
Na koju adresu da ti pošaljem čokolino i kartu Hrvatske?
Kliknite za proširenje...
Nisi, vala, u krivu, za dva Bogdana iz Vinodolskog zakonika. Ovo će biti treći (i stariji) Bogdan, za koga prosurfovah i jedino na geneološkim linkovima ima pomena, sa navodima da je bio župan
http://www.geni.com/people/Bogdan-Bogdanac-Šubić-Bribirski/6000000014705189197
http://en.wikipedia.org/wiki/Šubić_family_tree

No, teško mogu da nadjem koji im je moglo biti prezime pre prezimena Šubić.Za unuka Đurđa (sina župana Miroslava) navodi wikipedija da mu je županstvo dodelio ugarski vladar Bela III , unuk Srpkinje Jelene ( i istovremeno Beloša) Vukanovića.

Neki od Šubića žive i dan-danas u Sremu, pravoslavni su i slave Sv.Jovana Krstitelja.
Jedan od Šubića okrenuo na protestantizam, valjda baš sin od sigetskog junaka.

Vezano za nemačku tragediju Theodor-a Körner-a "Zriny" (Zriny: Ein Trauerspiel)., šta još nadjoh zanimljivo:

Franz Xaver Kleinheinz, njemački skladatelj, autor je scenske glazbe za Körnerov Zriny izvedene 1812. godine u Beču;
Franz Joseph František Gläser, češkoga podrijetla, djelovao u Kopenhagenu;skladao je scensku glazbu za Zriny izvedenu 1836. u Berlinu; riječ je o melodrami koja sadrži veliku uvertiru;
August Abramović Adelburg, violinist i skladatelj (Carigrad, 1. 9. 1830. –Beč, 2. 10. 1873; Njegov otac Eduard Abramović Adelburg rođen je u Brnu,radio kao austrijski konzularni činovnik u Carigradu), školovan u Beču, napisao je libreto i glazbu za operu Zriny;libreto je izvorno bio napisan na njemačkom jeziku.. Adelburg je, prema Franji Ksaveru Kuhaču, preveo libreto na mađarski jezik i, umetnuvši nekoliko brojeva u partituru s mađarskim narodnim napjevima i plesovima,4 ponudio je opernoj kući u Budimpešti. Adelburgova opera Zriny bila je praizvedena 22. lipnja 1868. u Pešti. Opera je nosila snažnu mađarsku atmosferu, osobito u tekstu (kao u Körnera)..Primjerice, August Abramović Adelburg Zrinskoga držao “besmrtnim osloboditeljem svjetova”, “Leonidom kršćanskoga doba”, “junakom naroda i sinom naroda junaka – viteške mađarske nacije” (Adelburg 1998: 585)
Adelburg je napisao i Proslov povijesnoj dramskoj glazbenoj fresci Zrinjski, u kojemu obrazlaže temu svoje opere (taj je tekst kasnije ubacio u tiskani libreto).

Albert de Vleeshouwer(1863. – ?), Belgijac o kojem ima malo podataka, ali se pretpostavlja da je skladao operu Zriny izvedenu 1895. godine, možda za “Flemish opera house” u Antwerpenu.
Također, njemački skladatelj Kurt Weill (Dessau, 1900. – New York,1950.) skladao je 1916. godine operu Zriny prema Körneru, no to je njegovo mladenačko djelo (zasad) izgubljeno.

Ludwig Deppe, njemački pijanist, autor je instrumentalne skladbe (uvertire)pod naslovom Körner’s Zriny (zacijelo je bio došao u doticaj s izvedbenim materijalom Gläserove opere Zriny u Berlinu); naposljetku,
Felix Draeseke, njemački operni skladatelj, koji je također napisao skladbu na tu temu pod naslovom Ouverture to Niklas Zriny.
 
Poslednja izmena:
Slaven777:
Ne razumijem svrhu ove teme...na jedan pogled djeluje Mrkalje bre skoro kao provokacija, posebno zbog druge po redu poruke, tj. da je ponižavanje Hrvata njena svrha...

I nije mi jasno zbog čega nije postavljena na temu Nesumnjivo Hrvati, koja je inače posvećena pohrvaćivanju ličnosti i ljudske zaostavštine...
Kliknite za proširenje...

Svrha teme je predstavljanje nepoznatih informacija i zaokružena je uvodnim postom - 1812. pisac drame "Zriny", Nemac iz Drezdena, na osnovu obilja istorijskih činjenica sazdaje delo u kojem se ne pominju Hrvati. 1812. Nemac piše dramu u kojoj se ne zna za Hrvate. Po istoj toj drami u kojoj se ne zna za Hrvate, šezdeset i kusur godina kasnije nastaje hrvatska nacionalna opera iz pera jednog Čeha. Naslov bi mogao da se promeni u: Hrvatska nacionalna opera nastala preinakom drame koja ne zna za Hrvate.

Svako ima pravo da otvori temu koju hoće, ako je u skladu sa pravilima.

U drugom postu je pesma koja ima isti muzički motiv kao Zakletva Zrinjskog, pa sam stavio ako neko hoće da se bavi istraživanjem koja je pesma nastala ranije. Numere nisu u istom postu jer Krstarica tehnički ne dopušta dva videa u jednom postu. Pitanje Japanaca načeo je Dirigent; čudi me da ti je u vezi sa tim sve jasno i da razumeš razloge.

PS. Evo da priznam, skrivena agenda mi je bila da neko pročita ili pretraži Kernerovo delo na gotici da bi demantovao tvrdnju da se u njemu ne pominju Hrtvati. :)
 
Poslednja izmena:
Mrkalj:
Nepoznate su, doduše, reči pesme koju su pevali Česi i upravo to je predstavljalo problem da Japanci nađu "original" sve do 1970-tih. Ono što je interesantno jeste da je kompozitor Zajc po narodnosti Čeh i da jedino ta numera u celoj operi, hor "U boj, u boj", nije komponovana prema libretu, već je tekst pisan na postojeću melodiju. Pogađaš - tekst koji su Česi pevali, bio je češki, a Japanci nisu pronašli original, već Zajčevu obradu. Naći će i original, ne sumnjam. ;)
Kliknite za proširenje...
Pogrešno!
Tekst koji su Česi pjevali bio je iz Zajčeve opere.
Riječi su Japancima bile poznate već 1919, nepoznato im je bilo njihovo puno značenje i kontekst.

http://museum.kwansei.ac.jp/archives/gakuinshi/UBOJ.pdf

Mrkalj:
Interesantno je da se u originalnoj tragediji koja ima pet činova Hrvati ili Hrvatska ne spominju, a Zriny ("Nikola Šubić Zrinjski) je Mađar. Evo komentara priređivača:
Kliknite za proširenje...


I još jednom pogrešno.
https://archive.org/stream/zrinyeintrauers01krgoog#page/n18/mode/2up/search/kroatien
 
Poslednja izmena:
dirigent_:
Pogrešno!
Tekst koji su Česi pjevali bio je iz Zajčeve opere.
Riječi su Japancima bile poznate već 1919, nepoznato im je bilo njihovo puno značenje i kontekst.

http://museum.kwansei.ac.jp/archives/gakuinshi/UBOJ.pdf
Kliknite za proširenje...

Treća strana citiranog pdf-a:

(.. on the morning of September 4, 1919, the Czechoslovak soldiers arrived in Kob..)

“The Serbian war song sung by the Czechoslovak soldiers was really marvelous. Their deep voices in particular were tremendous. Thelower note of F they sang delicately, yet with strength. When they singin high tones, it gets so thunderous in the hall that one would rather wish them to sing in the open air. For centuries Czechoslovaks have been oppressed under the Austrian monarchy, and their Bohemian songs, particularly new Bohemians, invariably composed in minor, have a shadow of sad and sorrowful sentiments of the nation –The Spirit of the Wanderers.”

Četvrta strana citiranog pdf-a:
In 1949 Tetsuo Kobayashi, then a Glee Club member,happened to learn from his Czech pen friend that “U Boj, U Boj” was not actually a Czech song.
..The year 1965 ..Kwansei Gakuin Glee Club---were invited to the First International University Choral Festival at Lincoln Center, New York. ...students from Skopje University, Macedonia, Yugoslavia..(knew).. that “U Boj, U Boj” is actually sung in a wellknown opera in Yugoslavia, but that’s all they knew.


Koje su sve srpske pesme mogli Česi 1919. da pevaju?
 
Mrkalj:
Svrha teme je predstavljanje nepoznatih informacija i zaokružena je uvodnim postom - 1812. pisac drame "Zriny", Nemac iz Drezdena, na osnovu obilja istorijskih činjenica sazdaje delo u kojem se ne pominju Hrvati. 1812. Nemac piše dramu u kojoj se ne zna za Hrvate. Po istoj toj drami u kojoj se ne zna za Hrvate, šezdeset i kusur godina kasnije nastaje hrvatska nacionalna opera iz pera jednog Čeha. Naslov bi mogao da se promeni u: Hrvatska nacionalna opera nastala preinakom drame koja ne zna za Hrvate.

Svako ima pravo da otvori temu koju hoće, ako je u skladu sa pravilima.

U drugom postu je pesma koja ima isti muzički motiv kao Zakletva Zrinjskog, pa sam stavio ako neko hoće da se bavi istraživanjem koja je pesma nastala ranije. Numere nisu u istom postu jer Krstarica tehnički ne dopušta dva videa u jednom postu. Pitanje Japanaca načeo je Dirigent; čudi me da ti je u vezi sa tim sve jasno i da razumeš razloge.

PS. Evo da priznam, skrivena agenda mi je bila da neko pročita ili pretraži Kernerovo delo na gotici da bi demantovao tvrdnju da se u njemu ne pominju Hrtvati. :)
Kliknite za proširenje...

Hah! Bija sam moderator a nisam ni pojma imao da nije dopušteno više od jednog video snimka u jednoj poruci! :eek: :rumenko:
 
Mrkalj:
Istina, pojavljuje se u izdanju iz 1901. - 88 godina nakon smrti autora, i to u opisu lika drame od starne priređivača. Zahvalan sam ti, ali molim te, ne bi bilo zgoreg naći raniju pojavu imena Hrvata.
Kliknite za proširenje...
Jesi li siguran da je ovaj opis likova od strane priređivača, a ne samog autora? ;)

Hrvatska se u tekstu pojavljuje na još mjesta. Da bi se došlo do njih trebalo je još 2 put kliknuti mišem, ali nije problem - evo i izravni linkovi:
https://archive.org/stream/zrinyeintrauers01krgoog#page/n78/mode/2up/search/kroatien
https://archive.org/stream/zrinyeintrauers01krgoog#page/n84/mode/2up/search/kroatien

Ne bi bilo zgorega, ali u svakom slučaju napredujemo od početne tvrdnje da se Hrvatska u tekstu ne spominje. Ove stvari se mogu pronaći i na tvojem linku (http://books.google.co.uk/books?id=...A&ved=0CFcQ6AEwCQ#v=onepage&q=croaten&f=false), samo u pretraživanje njemačkog teksta treba utipkati ispravan njemački naziv za Hrvatsku. Kroatien - a ne Croatien (isto tako Hrvati nisu Croaten već Kroaten)
 
Poslednja izmena:
Zanimljivo kako su dežurni Hrvati zapenili u dokazivanju da je Nikola Šubić Zrinjski bio HRvat iako u postavci teme to nije ni osporeno. Samo se kaže da se u originalnom delu, nastalom 1812. godine, Hrvati ne pominju. Odmah krenuli da citiraju tekstove iz 16. veka :rtfm: .

Mislim, cela stvar nije toliko napeta. Uopšte nije pitanje da li je Šubić Hrvat i da li postoje Hrvati u 16. veku. Pitanje je da li postoje u devetnaestom. :mrgreen:

Ovo me inače mnogo podsetilo kako su nas mrcvarili na fakultetu sa ispitnim pitanjem "Hrvatski roman pre Šenoe". Fora je u tome što tako štogod ne postoji (zapravo postoji jedan i po roman od čega je taj jedan prevod sa, čini mi se, poljskog). Ali, moramo stvoriti iluziju da su Hrvati imali prozno stvaralaštvo u prvoj polovini 19. veka, pa ako će neki student filologije da padne na ispitu jer nema šta o tome da kaže, to je mala cena za tako plemenit cilj. ;)
 
Bastiani:
Zanimljivo kako su dežurni Hrvati zapenili u dokazivanju da je Nikola Šubić Zrinjski bio HRvat iako u postavci teme to nije ni osporeno. Samo se kaže da se u originalnom delu, nastalom 1812. godine, Hrvati ne pominju. Odmah krenuli da citiraju tekstove iz 16. veka :rtfm: .

Mislim, cela stvar nije toliko napeta. Uopšte nije pitanje da li je Šubić Hrvat i da li postoje Hrvati u 16. veku. Pitanje je da li postoje u devetnaestom. :mrgreen:

Ovo me inače mnogo podsetilo kako su nas mrcvarili na fakultetu sa ispitnim pitanjem "Hrvatski roman pre Šenoe". Fora je u tome što tako štogod ne postoji (zapravo postoji jedan i po roman od čega je taj jedan prevod sa, čini mi se, poljskog). Ali, moramo stvoriti iluziju da su Hrvati imali prozno stvaralaštvo u prvoj polovini 19. veka, pa ako će neki student filologije da padne na ispitu jer nema šta o tome da kaže, to je mala cena za tako plemenit cilj. ;)
Kliknite za proširenje...

"Na osnovu obilja istorijskih cinjenica". Tema je probusen kurton.
 
Bastiani:
Zanimljivo kako su dežurni Hrvati zapenili u dokazivanju da je Nikola Šubić Zrinjski bio HRvat iako u postavci teme to nije ni osporeno. Samo se kaže da se u originalnom delu, nastalom 1812. godine, Hrvati ne pominju. Odmah krenuli da citiraju tekstove iz 16. veka :rtfm: .

Mislim, cela stvar nije toliko napeta. Uopšte nije pitanje da li je Šubić Hrvat i da li postoje Hrvati u 16. veku. Pitanje je da li postoje u devetnaestom. :mrgreen:

Ovo me inače mnogo podsetilo kako su nas mrcvarili na fakultetu sa ispitnim pitanjem "Hrvatski roman pre Šenoe". Fora je u tome što tako štogod ne postoji (zapravo postoji jedan i po roman od čega je taj jedan prevod sa, čini mi se, poljskog). Ali, moramo stvoriti iluziju da su Hrvati imali prozno stvaralaštvo u prvoj polovini 19. veka, pa ako će neki student filologije da padne na ispitu jer nema šta o tome da kaže, to je mala cena za tako plemenit cilj. ;)
Kliknite za proširenje...

Znači kažeš da tekstovi o Zrinskom iz 16. stoljeća nemaju veze s temom, ali eto "Hrvatski roman pre Šenoe" je točno na njenom tragu.
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Frontiersman
Nikola, arhont Zahumlja iz 10. stoljeća
Odgovora
24
Pregleda
660
suave
suave
Nina
Iskušenje poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova
Odgovora
1
Pregleda
163
Scott Isle
Scott Isle

Back
Top