TUŽILAŠTVO PREDSTAVILO SUDU KARADŽIĆEVU PREDRATNU RETORIKU

Tužilac je predočio slučaj u sudnici u koju je – uprkos odsustvu okrivljenog – došao veliki broj preživelih.

TUŽILAŠTVO PREDSTAVILO SUDU KARADŽIĆEVU PREDRATNU RETORIKU

Tužilac je predočio slučaj u sudnici u koju je – uprkos odsustvu okrivljenog – došao veliki broj preživelih.

Friday, 30 October, 2009
U okviru uvodne reči na suđenju Radovanu Karadžiću, tužioci su ove sedmice – iako je optuženi nastavio da bojkotuje proces – iščitali njegove predratne izjave i emitovali uznemirujuće video-snimke ratnog sukoba.



Obraćajući se gotovo sasvim praznoj sudnici i galeriji prepunoj novinara i onih koji su preživeli rat, tužilac Alan Tiger (Alan Tieger) je 27. oktobra potrošio gotovo pet sati na opisivanje Karadžićevog navodnog plana o čišćenju Bosne od Muslimana (odnosno Bošnjaka) i Hrvata kako bi se stvorila „jedinstvena srpska država“.



„Okrivljeni je u isti mah bio i arhitekta te politike i lider formacija koje su je sprovodile“, kazao je Tiger.



Tokom zasedanja, Tiger se uglavnom pozivao na Karadžićeve vlastite reči iz presretnutih telefonskih razgovora i javnih izjava.



„Sarajevo će biti crni kotao u kojem će umreti 300,000 Muslimana“, citirao je Tiger Karadžićeve reči iz jednog telefonskog razgovora vođenog u oktobru 1991. „Ti ljudi će nestati sa lica zemlje . . . doći će do istinskog krvoprolića.“



Karadžićev opis onoga što će zadesiti Sarajevo nagovestio je gotovo četvorogodišnje snajperske i artiljerijske napade na taj grad u kojima će poginuti više hiljada ljudi – kazao je Tiger.



„Civilno stanovništvo je 44 meseca bilo prožeto osećanjem terora – što se upravo i želelo postići“, rekao je Tiger.



Karadžić i njegove snage ne samo da su ignorisali razliku između civilnih i vojnih ciljeva – na kojoj insistira međunarodno pravo – nego su istovremeno i „svesno terorisali“ civile, objasnio je Tiger.



„Sve vreme je postojao strah da ste baš vi sledeći koji ćete biti ubijeni“, kazao je on.



Tiger je naglasio da je Karadžić bio neposredno nadležan za granatiranje i da je „kontrolisao nivo terora onako kako mu je to odgovaralo“ na političkom planu. Sarajevo je bilo zalog koji je Karadžiću pružio veću moć u pregovorima sa međunarodnom zajednicom i bosanskom vladom, nastavio je Tiger.



Količina moći koju je Karadžić uživao odražavala se i u njegovim sopstvenim izjavama“, rekao je Tiger.



„Ja sam nadležan, pogotovo za vojsku. Komandanti mi podnose raport“, citirao je Tiger Karadžića, koji je tu kratku izjavu dao nakon što je 1992. postao predsednik bosanske Republike Srpske. „Ja sam onaj koji odlučuje i ja sam odgovoran za svaku odluku.“



Kao predsednik Republike Srpske u periodu od 1992. do 1996., Karadžić se tereti za neka od najtežih zlodela bosanskog rata. Nakon što je 13 godina izbegavao hapšenje, on je u julu 2008. napokon uhvaćen u Beogradu, gde je živeo pod lažnim imenom i bavio se alternativnom medicinom.



Optužen je za planiranje i nadziranje opsade Sarajeva u kojoj je poginulo skoro 12,000 ljudi, kao i za masakr počinjen nad gotovo 8,000 muškaraca i dečaka u Srebrenici, izvršen u julu 1995.



U optužnici koja ima 11 tačaka kaže se kako je okrivljeni odgovoran i za zločine progona, istrebljenja, ubistva i prisilnog razmeštanja, koji su „doprineli ostvarivanju cilja – trajnog raseljavanja bosanskih Muslimana i Hrvata sa teritorije na koju su pretendovali bosanski Srbi“.



Tiger se pozvao i na izjave Karadžićevih kolega, uključujući i bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba, Ratka Mladića, za kojim Haški tribunal još uvek traga.



„Došao je trenutak da se konačno osvetimo Turcima“ – glasila je navodno Mladićeva kratka izjava koju je za televiziju dao u julu 1995. godine, uoči srebreničkog masakra.



Karadžić i članovi njegove vlade su Bošnjake često opisivali na huškački način, kazao je Tiger.



Kao članica ratne vlade Republike Srpske, Biljana Plavšić je o Muslimanima – po Tigerovim rečima – govorila kao o „genetskom otpadu“.



Plavšićeva je 2001. izvedena pred Tribunal, gde je optužena za učešće u genocidu, ratnim zločinima i zločinima protiv čovečnosti. Potom je priznala krivicu po jednoj od tačaka – za progon – da bi ove sedmice već bila puštena iz jednog švedskog zatvora, u kojem je odslužila osam od ukupno 11 godina kazne koja joj je bila dosuđena.



Karadžić je, kaže Tiger, Srbe i Muslimane uporedio sa „psima i mačkama“ koji gube svoje „prirodne karakteristike“ ukoliko ostanu zajedno.



„Muslimani ne mogu da žive zajedno s drugima, to moramo jasno reći“, kazao je, po rečima tužioca, Karadžić.



Tiger je u svom obraćanju koristio i arhivske video-snimke.



Da bi dočarao posledice nemilosrdnih snajperskih i artiljerijskih napada na Sarajevo, Tiger je emitovao video-snimak sedmogodišnjeg dečaka kako na ulici nepomično leži u lokvi krvi. Na tog dečaka je pucano i on je, kaže Tiger, ubijen dok se šetao s vlastitom majkom.



Dok je govorio o „masovnom hapšenju“ Bošnjaka i Hrvata u više bosanskih opština, tužilac je emitovao snimak izveštaja CNN-a o zatvorskim logorima koje su osnovali bosanski Srbi.



Na tom snimku se vide pritvorenici koji su toliko omršaveli da im rebra štrče. Novinarka CNN-a Kristijana Amanpur (Christiane Amanpour) opisala je kako su bili „potrpani u šupe za stoku“.



„U najboljem slučaju, pritvorenici su živeli u nehumanim uslovima“, rekao je Tiger opisujući danas zloglasne severnobosanske logore u Omarskoj, Keratermu i Trnopolju.



„U najgorim slučajevima su bili izloženi premlaćivanju, silovanju, mučenju i smrti“, kazao je on.



Logori su bili deo sistema zvanog „komisija za razmenu“, kojim su bili regulisani pritvor i proterivanje ne-Srba – kazao je Tiger.



„Dokazi će pokazati da je Karadžić sve vreme bio upoznat sa time kako je [komisija za razmenu] funkcionisala“, dodao je on.



Tiger je emitovao i jedan video-snimak na kojem se zarobljenicima vide ožiljci i masnice, pri čemu je jednom od njih na ruci nasilno urezan krst.



Ti snimci su izazvali glasno negodovanje publike, u kojoj su mnogi bili žrtve ili članovi porodica žrtava koje su stradale u ratu.



A samo dan ranije, postalo je neizvesno hoće li suđenje uopšte početi.



Iako je bilo planirano da iznošenje uvodnih reči počne 26. oktobra, sudije su posle svega 15 minuta donele odluku o odlaganju, pošto se Karadžić – koji se brani samostalno – nije pojavio. Sudije su nagovestile da će, ukoliko se okrivljeni ni narednog popodneva ne pojavi, uvodne reči verovatno započeti bez njega.



Kao što je IWPR izvestio protekle sedmice, Karadžić je 21. oktobra sudijama uputio pismo u kojem im je poručio kako mu je za pripremu sopstvenog dokaznog postupka neophodno mnogo više vremena, te kako se na početku suđenja neće pojaviti. U međuvremenu su i procesne i žalbene sudije odbile njegov zahtev za odlaganje suđenja na 10 meseci.



Odluka o odlaganju procesa je 26. oktobra na novinarskoj galeriji izmamila gnevne uzvike.



Sutradan je sudija O-Gon Kvon (O-Gon Kwon) konstatovao kako je Karadžić odsutan „uprkos usmenim i pisanim zahtevima“. Rekao je i kako pravo okrivljenog da prisustvuje suđenju „nije apsolutno“, te kako uvodna reč treba da bude nastavljena u njegovom odsustvu.



Očekuje se da će tužilaštvo svoju uvodnu reč privesti kraju 2. novembra. Ukoliko se Karadžić opet ne pojavi, sutradan će biti održano saslušanje na kojem će okrivljeni i tužilaštvo moći da iznesu svoje stavove o tome kako nastaviti suđenje s obzirom na postojeće okolnosti.



Sudija Kvon je pojasnio da se jedna mogućnost ogleda u tome da se Karadžiću, hteo on to ili ne, dodeli advokat.



„Iz njegove odluke [da se ne pojavi] nužno proističu neke posledice“, kazao je sudija Kvon 27. oktobra. „Ukoliko se dr Karadžić ni sledećeg ponedeljka (2. novembra) ne bude pojavio, sudsko veće može odlučiti da se suđenje nastavlja bez njega, a može mu odrediti i branioca.“



Rachel Irwin izveštava za IWPR iz Haga.
Frontline Updates
Support local journalists