IZVJESTAJ IZ REGIJE: BOSANSKI SRBI OPTUZILI DELICA
Optuznica koju je Republika Srpska podigla protiv bosnjackog generala protumacena je kao pokusaj da se "prikrije" odsustvo suradnje s Hagom.
IZVJESTAJ IZ REGIJE: BOSANSKI SRBI OPTUZILI DELICA
Optuznica koju je Republika Srpska podigla protiv bosnjackog generala protumacena je kao pokusaj da se "prikrije" odsustvo suradnje s Hagom.
Pred sudom u Republici Srpskoj (RS) podignuta je proteklog tjedna optuznica protiv jednog od ratnih zapovjednika bosnjacke vojske. Ocigledno, u pitanju je pokusaj da se paznja lokalnog stanovnistva skrene s apela, upucenog u medjuvremenu iz Tribunala, da optuzeni lokalni Srbi budu privedeni pravdi.
Predsednik Tribunala Klod Zorda (Claude Jorda) i glavna tuziteljica Karla del Ponte (Carla Del Ponte) izvijestili su UN u listopadu/oktobru da RS ne izvrsava vlastite obaveze koje se ticu hapsenja osoba osumnjicenih za ratne zlocine.
Iako je tom prilikom iz istih razloga kritizirala i jugoslavenske i hrvatske vlasti, Del Ponte je najostrije zamjerke ipak uputila na adresu rukovodstva RS.
"Isti oni koji financiraju osiguranje [Radovana] Karadzica i ostalih optuzenika visokog ranga, ne samo da rade u dosluhu s vladom, nego su, na lokalnoj i regionalnoj razini, umijesani i u trgovinu ljudima, drogom i oruzjem, ucjene i druge slicne aktivnosti", izjavila je ona.
"U pitanju su opasni procesi, kojima se ugrozavaju inace skupi napori koje medjunarodna zajednica cini u pravcu ponovne uspostave mira na Balkanu."
Poruka je jasna: RS bi u najmanju ruku morala osigurati dokumentaciju i pomoci u istragama protiv osumnjicenih za ratne zlocine, dok bi - u idealnom slucaju - trebala predati Karadzica i ostale okrivljene koji se u tom entitetu kriju.
Vlasti bosanskih Srba pokusale su, umjesto toga, paznju lokalnog stanovnistva skrenuti s pitanja suradnje s Tribunalom tako sto su podigle optuznicu protiv generala bosnjacke vojske Rasima Delica, pripisujuci mu ratne zlocine pocinjene nad civilima i ratnim zarobljenicima.
Optuznica ce biti proslijedjena i u Hag, kako bi je eventualno razmotrio i Tribunal. Ona se odnosi na navodne slucajeve neselektivnog granatiranja bolnica, zdravstvenih centara, skola i drugih civilnih ciljeva u Doboju, Teslicu, Modrici i Petrovu, i to u razdoblju izmedju 1993. i 1995.
U izjavi za sarajevski dnevni list Oslobodjenje, Delic je rekao da se radi o "nebuloznoj optuznici", koja je podignuta iskljucivo iz politickih razloga. "Ocigledno je na djelu pokusaj zataskavanja zlocini pocinjenih u tom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine", tvrdi on.
Kako navodi Branko Todorovic, predsjednik Helsinskog odbora za ljudska prava u RS-u, vlada ovog entiteta prosledila je Hagu dokumentaciju o ukupno 59 slucajeva ratnih zlocina pocinjenih nad Srbima.
On je naglasio da je vecina tih optuzbi usmjerena na postizanje kratkorocnih politickih ciljeva, te da nisu posljedica iskrenog nastojanja da se osumnjiceni izvedu pred lice pravde.
Majkl Dojl (Michael Doyle), politicki analiticar Medjunarodne krizne grupe (International Crisis Group) - jednog od najuglednijih istrazivackih centara - izjavio je za IWPR da je Banja Luka izgleda spremna suradjivati s Hagom samo u sudskim postupcima koji se vode protiv osoba koje tokom rata nisu bili pripadnici vojske RS-a.
"Jasno je da se ovdje radi o odlaganju i politizaciji svega sto se odvija pred ocima gradjana RS-a, kako bi se paznja skrenula na zlocine pocinjene nad Srbima", konstatirao je Dojl.
Dojl sumnja da ce prijetnje Del Ponteove dovesti do toga da RS bude kooperativnija. "Ne verujem da je u igri ista drugo osim pukih rijeci", rekao je on IWPR-u.
Medjunarodna krizna grupa predlozila je prosle godine rigoroznije uvjete pod kojima bi bila pruzana pomoc RS-u: u tom kontekstu spomenuti su suradnja s Tribunalom za ratne zlocine i povratak izbjeglica. Dojl ukazuje na okolnost da je Jugoslavija isporucila Milosevica tek posto joj je vlada Dzordza Busa (George Bush) zaprijetila obustavom financijske pomoci.
Amra Kebo je komentator sarajevskog dnevnog lista Oslobodjenje i redovni suradnik IWPR-a.
