Pripreme Za Mladicevo Hapsenje

Srbija je suocena sa, do sada, najsnaznijim pritiskom Haga i americke administracije da izruci ratnog komandanta vojske bosanskih Srba.

Pripreme Za Mladicevo Hapsenje

Srbija je suocena sa, do sada, najsnaznijim pritiskom Haga i americke administracije da izruci ratnog komandanta vojske bosanskih Srba.

Iako najvisi funkcioneri Srbije i SR Jugoslavije i dalje uglas tvrde da se general Ratko Mladic ne nalazi na njihovoj teritoriji, vec u narednih nekoliko dana ili nedelja oni bi mogli da pokusaju hapsenje ovog komandanta vojske bosanskih Srba.


To je u sredu potvrdio i Zoran Djindjic, premijer Srbije, koji je Rojtersu izjavio da ce "Srbija morati da izruci Haskom tribunalu jos trojicu ili cetvoricu optuzenih za ratne zlocine".


"Morace da budu tamo nekih trojica ili cetvorica ljudi sa haske liste za koje je Tribunal najvise zainteresovan, Milosevicevih najblizih saradnika. I Karadzic i Mladic", precizirao je on.


Uprkos tvrdnjama da se Mladic ne nalazi u Srbiji, i administracija i Tribunal uopste ne vrse pritisak za nejgovo izrucenje na vlasti bosanskih Srba, nego na Beograd.


Portparol Tuzilastva Haskog tribunala Florens Artman u ponedeljak je jos jednom ponovila tvrdnju da se on i dalje nalazi u Beogradu. Ona kaze da ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadzic boravi u RS na lokaciji koja je poznata.


"Nema prepreka za njihovo hapsenje", rekla je Artmanova u izjavi nemackom radiju "Dojce vele".


Pocetkom prosle nedelje Vilijam Montgomeri, americki ambassador u Beogradu, upoznao je Djindjica sa saznanjima americkih obavestajnih sluzbi, prema kojima se general Mladic krije u SRJ.


Kako je za IWPR rekao jedan funkcioner blizak Djindjicevom kabinetu, Montgomeri je ultimativno i nediplomatski ostro zahtevao hitno Mladicevo hapsenje.


U kojoj meri je americki diplomata uvucen u "hasku pricu" u SRJ, ilustruje isti izvor tvrdeci da je Montgomeri sa jos jednim funkcionerom Stejt departmenta pre nekoliko nedelja posetio majku Radovana Karadzica.


U poseti 80-godisnjoj Jovanki Karadzic u Niksicu, Crna Gora, Montgomeri joj je predocio da je situacija za njenog sina "bezizlazna" i zamolio je da utice na njega da se preda.


Ocigledno, Karadzic i Mladic su glavni ciljevi i SAD i Tribunala, kada je rec o srpskim haskim optuzenicima.


Njihovo izrucenje oroceno je 31. martom, do kada Amerikanci zahtevaju od Beograda da izruci Mladica. U protivnom, americki Kongres nece odobriti Srbiji obecanu pomoc od 114 miliona dolara za ovu godinu.


Zato je Djindjc nekoliko dana posle sastanka sa Montgomerijem znacajno ublazio stav da se Mladic ne nalazi na teritoiriji Srbije.


On je rekao da optuzeni srpski general "nije ni pod kontrolom ni pod zastitom republickih organa".


U republicke organe, medjutim, ne spada Vojska Jugoslavije, koja je savezna institucija i koja je cesto sumnjicena da stiti Mladica.


Istom prilikom, na beogradskoj televiziji "Pink" Djindjic je u utorak rekao da je "prilicno blizu istine" da postoji neka vrsta "haske ponude" Vasingtona Beogradu.


Prema toj ponudi, Beograd bi se obavezao da uhapsi i izruci Mladica i Karadzica, ukoliko se nadju na teritoriji Srbije, "a da zauzvrat sva ostala sudjenja za ratne zlocine budu organizovana u Beogradu".


"To se ne bi odnosilo na predsednika Srbije Milana Milutinovica (takodje optuzenog u Hagu)", rekao je Djindjic "Pinku".


I Obrad Kesic, jedan od najboljih poznavalaca srpsko-americkih odnosa, potvrdjuje da postoji takva ponuda.


Istina, u paketu uslova, pored Karadzica i Mladica, Kesic u autorskom tekstu za beogradski magazin "Reporter" od 16. januara pominje i "vukovarsku trojku", generala Mileta Mrksica, pukovnika Veselina Sljivancanina i kapetana Miroslava Radica.


"Trazi se da Jugoslavija i Srbija sto pre pomognu u hapsenju i izrucenju Mladica, Karadzica i 'vukovarske trojke'", pise on i dodaje:


"Americka administracija zauzvrat tvrdi da ce uticati na Karlu del Ponte da ne podize nove optuznice protiv Srba i da Haski tribunal dozvoli da se svim ostalim optuzenima po postojecim optuznicama sudi u Beogradu".


Ali "vukovarska trojka" nije vise na listi prioriteta "od tri ili cetiri coveka" za Hag, o kojima je govorio Djindjic Rojtersu.


Osim, o Mladicu i Karadzicu, rec je o najjblizim saradnicima Slobodana Milosevica, optuzenim u maju 1999. po tzv. kosovskoj optuznici.


Iako se na toj optuznici nalaze i Milan Milutinovic, jos uvek aktuelni predsednik Srbije, i general Dragoljub Ojdanic, nekadasnji ministar odbrane, za Hag su najinteresantniji Nikola Sainovic i Vlajko Stojiljkovic, visoki Milosevicevi funkcioneri.


Pored njih dvojice, Hag bi mogao da zahteva i izrucenje Radeta Markovica, Milosevicevog sefa tajne policije, koji se nalazi na haskoj listi osumnjicenih za zlocine na Kosovu.


Proslog meseca Markovicu, koji se, optuzen da je organizovao politicke atentate nad Milosevicevim protivnicima, nalazi u beogradskom zatvoru, istrazitelji iz Haga su ponudili da svedoci protiv svog bivseg sefa.


Ukoliko odbije da svedoci, sto se, po svoj prilici i desilo, Markovic bi ipak mogao da ode u Hag, ali kao optuzeni.


Odlazak Sainovica, Stojiljkovica i Markovica u Hag takodje je orocen iz Tribunala.


Od srpske vlade se zahteva da njih trojicu u Hag posalju do 12. februara, kada bi trebalo da pocne sudjenje Milosevicu po kosovskoj optuznici.


Tu trojku medju gradjanima omrazenih Milosevicevih funkcionera Djindjicu ce biti mnogo lakse da posalje u Hag nego Mladica, orocenog na 31. mart.


Zato nije iskljuceno da sva cetvorica budu pometeni u jednom talasu kako Mladic ne bi bio izolovan slucaj, cije bi izrucenje moglo da izazove otpor u Vojsci Jugoslavije i delu gradjanstva.


Mozda je i to razlog sto je, prema izvoru IWPR, policija vec zapocela pripreme za Mladicevo hapsenje.


Ono, medjutim, nece moci da bude izvedeno bez rizika, i politickog i faktickog.


Pretpostavlja se da je Mladic okruzen grupom naoruzanih pretorijanaca, koji su mu slepo odani jos od ratova u Hrvatskoj i Bosni.


Osim toga, nikako se ne moze iskljuciti da je srpski general odlucio da ne ode ziv u Hag i da ce se braniti do kraja.


Zanimljivo je da je Mladic verovatno jedini haski optuzenik prema kome nije isla nijedna tajna diplomatska ili neka druga misija koja bi mu ponudila da se preda.


To se moze objasniti samo analizom njegove mentalne strukture i procenom da bi ta vrsta pregovora sa generalom nosila odredjeni rizik, a da je unapred osudjena na neuspeh.


Zato bi policijska operacija protiv Mladica bila mnogo slozenija od one u kojoj je 1. aprila prosle godine uhapsen Milosevic.


Osim udara na mesto gde se krije srpski general, ta operacija bi morala da podrazumeva rad na vise terena, koji bi ukljucivali hapsenja ili bar policijsku blokadu odanih mu ljudi i centara koji bi mogli biti identifikovani kao zarista otpora hapsenju.


Zato ce Mladicevo hapsenje, koje se neminovno primice, biti najrizicnija operacija srpske policije posle pada Milosevica i najvece politicko iskusenje Djindjiceve vlade od tog vremena.


Zeljko Cvijanovic je glavni i odgovorni urednik beogradskog nedeljnika "Blic News".


Frontline Updates
Support local journalists