TUŽIOCI TRAŽE DA SE PONOVO SUDI BIVŠEM KOSOVSKOM PREMIJERU

Na presude liderima OVK-a žalili su se i odbrana i tužilaštvo.

TUŽIOCI TRAŽE DA SE PONOVO SUDI BIVŠEM KOSOVSKOM PREMIJERU

Na presude liderima OVK-a žalili su se i odbrana i tužilaštvo.

Tuesday, 17 November, 2009
Haški tužioci su ove sedmice zatražili ponovno suđenje bivšem kosovskom premijeru, Ramušu Haradinaju (Ramush Haradinaj), koji je u aprilu 2008. oslobođen optužbi za ratne zločine.



Haradinaj i njegov saborac i jedan od zapovednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), Idriz Baljaj (Idriz Balaj), proglašeni su nevinima po optužbi za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo raseljavanje i mučenje srpskih civila i njihovih navodnih albanskih kolaboracionista sa Kosova tokom 1998.



Njihov saoptuženik, Lahi Brahimaj, proglašen je krivim po osnovu lične odgovornosti za okrutno postupanje i mučenje. Osuđen je na šest godina zatvora.



Međutim, Kancelarija tužilaštva se ove sedmice žalila na odluku sudskog veća da Haradinaj i Baljaj, nakon trogodišnjeg suđenja, budu oslobođeni.



Advokati koji su branili trojicu okrivljenih zauzvrat tvrde da postoje nelogičnosti u iskazima svedoka optužbe.



Brahimajev branilac je sudijama rekao kako njegov tim nastoji da ukine osudu po tačkama za mučenje i okrutno postupanje, te da smanjenje šestogodišnje kazne traži na temelju žalbe po 19 osnova.



U optužnici je navedeno da su snage OVK-a – koje su bile pod kontrolom komandanta Haradinaja – šikanirale, tukle i proterivale srpske i romske civile iz sela, ubijajući one koji bi zaostali ili odbili da odu.



U Brahimajevoj žalbi se kaže da Kancelarija tužilaštva nije uspela da dokaže da je on bio zamenik komandanta OVK-a, niti da je lično vršio torturu u prisustvu vojnika nižeg ranga.



Branilac Ričard Harvi (Richard Harvey) tvrdi da su bilo kakve osude koje su izrečene na temelju iskaza Svedoka 3 i Svedoka 6 nepouzdane usled nelogičnosti i odsustva kredibiliteta.



Svedok 6 je – po Harvijevim rečima – bio „običan farmer“, koji je porekao da je ikada bio u rezervnom sastavu policije. Taj svedok je pred sudom ispričao kako ga je OVK optužila da je špijun koji radi za srbijansku policiju.



No, kada su pripadnici OVK-a presreli svedoka, on je – kako je Harvi rekao sudijama – bio naoružan pištoljem srpske proizvodnje, što ga navodno čini veoma sumnjivim. Osim toga, vozio je mercedes, što se po Harvijevim rečima čini čudnim s obzirom na to je za sebe kazao da je „običan farmer“.



Harvi je dodao da postoje i „nepomirljive protivrečnosti“ u iskazima Svedoka 6 i Svedoka 3, koji su pred sudom opisali boravak u pritvoru i okrutno postupanje pripadnika OVK-a tokom 1998.



„Zbog čega je sudsko veće dalo prednost jednom iskazu u odnosu na drugi ukoliko su oni međusobno protivrečni?“, pitao je Harvi sudije. „Ova presuda nije potkrepljena dokazima. Ove se osude moraju smatrati nepuzdanima.“



Kancelarija tužilaštva je, nasuprot tome, opisala Brahimajevo „zlobno i sadističko ponašanje“ spram svedoka u vreme dok ih je OVK držala u pritvoru.



„Brahimaj je mučio Svedoka 6 zbog toga što je navodno sarađivao sa srpskim vlastima i zbog [njegovih] političkih uverenja“, rekao je sudijama tužilac Peter Kremer.



Kremer je dodao da je Svedok 6 – u iskazu datom 4. juna 2007. gidine – imenovao Brahimaja kao vlastitog napadača.



Harvi je rekao da su „navodne povrede“ koje je zadobio Svedok 6 nepotvrđene, te da nikada nisu bile potkrepljene medicinskim nalazima, niti dokazima o terapiji.



Brahimaj je već odslužio dve trećine kazne. Budući da mu je sudsko veće odobrilo privremeni boravak na slobodi, on je – kaže Harvi – studirao sociologiju i engleski jezik na Prištinskom Univerzitetu, gde nastoji da završi i prava, kako bi se borio protiv korupcije.



„[Brahimaj] je ponosan na vlastitu ulogu u borbi za nezavisnost svoje zemlje i odupiranju torturi, okrutnosti i represiji koje su njegovi sunarodnici trpeli“, rekao je Harvi sudijama. „On je oduvek podržavao najviše standarde vojnog profesionalizma, poštovao prava svih pojedinaca da ne budu diskriminisani na temelju vlastitih političkih uverenja, etničke ili rodne pripadnosti, socioekonomskog statusa ili životne dobi.“



Kancelarija tužilaštva se, pak, u svojoj žalbi pozvala na pravo na pravično suđenje, na kojem bi bilo preduzeto sve što je potrebno kako bi se obezbedili iskazi dvojice ključnih svedoka.



Pozivajući se na dokaze o zastrašivanju svedoka koje je, po njegovim rečima, ugrozilo suđenje, Kremer je rekao da je sudsko veće prekršilo pravo Kancelarije tužilaštva na pravičan i efikasan proces.



„Svedoci koji poseduju relevantne i pouzdane dokaze odbili su da svedoče iz straha od posledica“, kazao je Kremer.



Kremer je od sudskog veća zatražio da razmotri alternativne načine pribavljanja iskaza od svedoka – što bi se, po njegovom mišljenju, odrazilo i na sam ishod sudskog procesa. Ti iskazi, po Kremerovim rečima, pokazuju da je Haradinaj doista prisustvovao premlaćivanju zatočenika, kao i da je Baljaj neposredno odgovoran za fizičke napade na zatvorenike.



Kremer je rekao i da je sudsko veće težilo tome da suđenje bude efikasno, umesto tome da bude pravično.



Sudija Patrik Robinson (Patrick Robinson) je kazao kako je „začuđujuće“ to što Kancelarija tužilaštva – uprkos tome što su svedoci odbili da se pojave pred sudom – nije podnela poseban zahtev za usvajanje njihovih pismenih izjava.



„Veće se odlučno usprotivilo nastojanjima tužilaštva da se čuju i ti iskazi svedoka, jer je želelo da okonča suđenje“, odgovorio je Kremer, dodajući kako je pokušao da kao dokaze podnese originalne izjave svedoka koje su pribavili istražitelji, ali da u tome nije uspeo. „Dalji pokušaji bi bili uzaludni“, dodao je on.



„Tužilaštvo nikada nije predalo taj zahtev“, izjavio je zauzvrat sudija Teodor Meron (Theodor Meron).



Haradinajev branilac Ben Emerson (Ben Emmerson) izjavio je da su podnesci tužilaštva bili „u suštini nepromišljeni“ i da su počivali na „selektivnom odabiru činjenica“. Dodao je i da je sudsko veće Kancelariji tužilaštva pružilo priliku da iznese dokaze.



„[To bi bilo] besmisleno ponovno suđenje“, rekao je Emerson sudijama.



Kancelarija tužilaštva je zatražila i da se Baljaju ponovo sudi za silovanje Svedokinje 61 i okrutno postupanje prema Svedoku 1. U pitanju je bračni par koji je bio zarobljen u štabu OVK-a. Svedokinja 61 je po rečima tužilaštva bila silovana i saslušavana, dok je njen suprug bio zatočen u obližnjem bunaru.



Tužilaštvo je saopštilo da je Svedokinja 61 svog silovatelja identifikovala kao „Togera“ ili poručnika – što je Baljajev nadimak.



Braniteljka Kolin Rohan (Colleen Rohan) odgovorila je kako nije sporno silovanje Svedokinje 61, nego njeno identifikovanje počinitelja. Braniteljka tvrdi da je veće zaključilo kako postoji „razumna sumnja“ u to da je napadač Svedokinje 61 doista bio Toger.



Rohanova je rekla i da, iako su iskušenja Svedoka 1 bila neprijatna, to još uvek ne znači da se radilo o „okrutnom postupanju“ – što je kvalifikacija koju je ona povezala sa okrutnostima poput prinudnog rada ili granatiranja civilnih naselja.



Kancelarija tužilaštva je zauzvrat rekla kako prisilno iseljavanje Svedoka 1, njegovo odvajanje od supruge i prinudno stajanje u vodi do struka – pri čemu mu nije bilo ni nagovešteno kakva će biti njegova ili sudbina njegove supruge – predstavlja okrutno postupanje.



Svedok, po rečima tužilaštva, nije znao hoće li – dok mu je supruga za to vreme bila saslušavana i silovana u štabu OVK-a – pomenuti bunar postati njegov grob.



Julia Hawes je saradnica IWPR-a iz Haga.
Frontline Updates
Support local journalists