NEOSTVARENI TURISTICKI POTENCIJALI RUMUNIJE

Uprkos znacajnim mogucnostima da se razvije kao turisticka destinacija, Rumunija i dalje zaostaje za svojim susedima.

NEOSTVARENI TURISTICKI POTENCIJALI RUMUNIJE

Uprkos znacajnim mogucnostima da se razvije kao turisticka destinacija, Rumunija i dalje zaostaje za svojim susedima.

Wednesday, 10 August, 2005

Svake godine, na pocetku turisticke sezone, zvanicnici najavljuju nove inicijative da se strani turisti privuku na rumunske plaze i planine, u srednjovekovne gradove i netaknute sume. Na osnovu nekih brojki moglo bi se zakljuciti da ove inicijative daju rezultata: prema podacima Svetske trgovinske organizacije, prosle godine Rumuniju je posetilo 6,6 miliona ljudi, sto je porast od 18 procenata u odnosu na 2003.


Ali u stvarnosti, situacija je drugacija, buduci da sami Rumuni radije letuju u inostranstvu, ako to mogu sebi da priuste, dok strane turiste odbijaju propala infrastruktura i lose usluge.


Socijalisticka Rumunija je razvijala turisticku industriju sezdesetih i sedamdesetih godina i bila je u stanju da podstakne turiste sa Zapada da dodju i uzivaju u njenim plazama na Crnom moru, kao i da zadovolji turiste iz komunistickog bloka koji su imali na raspolaganju daleko manje opcija za putovanja.


Ali, gotovo 16 godina posle obaranja komunistickog lidera Nikolae Causeskua, Rumunija se i dalje bori da se oslobodi imidza sive, dosadne i siromasne zemlje. Podaci za ovogodisnju sezonu jos nisu dostupni, ali izvestaji hotelijera i turistickih zvanicnika pokazuju da rezultati nece premasiti proslogodisnje razocaravajuce brojke. Prema podacima Zavoda za statistiku u Konstanci, u periodu izmedju januara i septembra 2004, u hotele u Mamaji, glavnom turistickom centru na Crnom moru, prijavilo se svega 2.000 stranih turista.


Brojka od 60.000 stranaca koji su prosle godine posetili plaze na Crnom moru priblizno je ista kao i 1996. godine.


I sami Rumuni se drze podalje od odmaralista na Crnom moru, koja su za vreme komunisticke ere bila omiljena destinacija za vecinu rumunskih porodica.


Dok cene uporno rastu a prihodi ostaju isti, ili, cak, opadaju u realnim iznosima, Rumuni sve cesce odlaze na obalu mora samo preko vikenda. Nose sa sobom hranu i uglavnom borave u jeftinim hotelima sa jednom ili dve zvezdice, snalaze se pod satorima ili iznajmljuju sobe kod lokalnih seljaka.


Lucia Morariu, vlasnik turisticke agencije Eximtur, kaze da je njegova firma prodala 30 procenata manje rezervacija nego prosle godine.


"Dolazi sve manje ljudi", kaze Morariu. "Broj rezervacija koje prave sindikati opada, jer i oni imaju sve manje novca, dok je cena hrane porasla za 20 procenata u odnosu na proslu godinu."


Na vrhuncu sezone prosecna cena iznosi 20 evra za krevet u hotelu sa dve zvezdice. To mozda nije previse za strane turiste, ali sigurno nije jeftino za Rumune, koji u proseku zaradjuju oko 150 evra mesecno.


Ni stranci ne zure da iskoriste ove povoljne cene, jer je usluga losa i plaze nisu uvek ciste.


Lavinija Popesku, koja radi za osiguravajucu kompaniju iz Bukuresta, kaze da se odmor kod kuce ne moze porediti sa putovanjem u inostranstvo.


"Vec tri godine idem na odmor u Grcku i Tursku i tamo je sve upravo onako kako treba da bude – lepo, cisto i relaksirajuce", kaze ona. Veoma sam razocarana zbog nedostatka raznolikosti u Rumuniji.


Strucnjaci kazu da je jedan od problema u tome sto je privatizacija dovela do toga da se hoteli sada maksimalno iskoriscavaju za izvlacenje profita, bez ikakvih investicija u infrastrukturu ili personal.


Mada se u medijima mogu pronaci price o milionima dolara koji se investiraju u hotele na obali, taj novac je uglavnom utrosen na nekoliko hotela sa cetiri ili pet zvezdica u samom vrhu ponude. Na vecini preostalih hotela, kojih na obali Crnog mora ima oko 300, nema znakova cak ni najpovrsnijeg renoviranja. Mnogi su stari i preko 30 godina i potrebne su im znacajne investicije posle godina zapustenosti. U takvom kontekstu ne iznenadjuje to sto bogatiji Rumuniji svoj novac za odmor radije trose u inostranstvu. Omiljene destinacije su Spanija, Grcka i Hrvatska, gde su cene slicne cenama kod kuce, dok je kvalitet usluge na daleko visem nivou. Zvanicnici nadlezni za industriju turizma pokusavaju da naslikaju veseliju sliku. "Ako uzmemo u obzir dodatne troskove kao sto su avionske takse ili cena vecere za dvoje u restoranu, jeftinije je provesti jednonedeljni odmor u Rumuniji nego u inostranstvu", smatra Marius Krivtonesku, predsednik Nacionalne agencije za turizam. Ali, dok organizatori pokusavaju da prikazu odmor u Rumuniji u povoljnijem svetlu, vecina strucnjaka se slaze da zemlja ne uspeva da sustigne konkurenciju na medjunarodnom trzistu.


Ako se rezultati koje zemlja ostvaruje uporede sa rezultatima konkurenata u regionu, ne ostaje mnogo prostora za optimizam. Na primer, ukupan prihod od turizma koji je Rumunija ostvarila prosle godine iznosio je 768 miliona dolara. S druge strane, turizam je susednoj Bugarskoj doneo 800 miliona dolara, a ova zemlja je znatno manja i redje naseljena.


Sve vlade koje su se smenjivale u postkomunistickom periodu obecavale su da ce razviti region Bukovine na severoistoku Rumunije, gde se nalazi veliki broj manastrira iz 15. i 16. veka koji su zbog svojih fresaka stavljeni na listu svetske kulturne bastine.


Moguce zanimljive destinacije su i srednjovekovni gradovi i utvrdjene crkve u Transilvaniji, mogucnosti za bavljenje sportom na Karpatima, netaknuta priroda u delti Dunava, gde se nalazi najvece staniste pelikana u Evropi, kao i stanista mnogih drugih barskih ptica. Ali problemi sa zakonima o privatizaciji i neuspesi niza vlada da rese probleme i razviju koordinisanu strategiju u ovoj oblasti drze strane turiste na distanci. "Poslednjih godina imamo konstantan rast potraznje u oblasti zdravstvenog i seoskog turizma", izjavio je Marsel Badesku, direktor uspesne agencije Nova Touring Eurolines. "Ali mnogi problemi ostaju nereseni, jer Rumunija jos nema strategiju za promovisanje svojih prirodnih lepota. "Infrastruktura je losa, mnogim uposlenicima nedostaje profesionalizam, a korupcija je zastitni znak za citavu zemlju."


Floriana Skanteje je nezavisni novinar u Bukurestu.


Frontline Updates
Support local journalists