Predgovor PREDGOVOR PoËetkom 2004. Odjel za povijest Matice hrvatske odluËio je pristupiti organizaciji znanstvenog skupa o povijesti obitelji Zrinski pri Ëemu je kao povod posluæila Ëinjenica da se te godine navrπilo 340. godina od smrti znamenitog i jednog od najuglednijih Ëlanova te obitelji ‡ Nikole Zrinskog (1620-1664). Nakon preliminarnih dogovora unutar Odjela u kojima su sudjelovali proËelnik –uro VidmaroviÊ, tajnik Zoran LadiÊ, Ëlan Ivica Zvonar i Josipa DragiËeviÊ, pripremljen je osnovni materijal koji je predoËen upravi Matice hrvatske. BuduÊi da se znanstveni skup na kojem bi bili razmotreni raznoliki aspekti vezani uz povijest jedne od najuglednijih i najutjecajnijih hrvatskih magnatskih obitelji koja je bitno odredila hrvatsku povjesnicu veÊ od 13. st. razgranatim djelovanjem Ëlanova obitelji ©ubiÊ, predaka Zrinskih, nije odræao veÊ nekoliko desetljeÊa te da je prouËavanje sveukupne djelatnosti i utjecaja Zrinskih na politiËka, vojna, crkvena, kulturna, umjetniËka, diplomatska i druga zbivanja na prostoru Hrvatske i Ugarske bilo dugi niz godina zapostavljeno, uprava Matice hrvatske spremno se odazvala na molbu Odjela za povijest i podræala odræavanje znanstvenog skupa. U skladu sa tim odreeno je da se skup pod nazivom flPovijest obitelji Zrinski« odræi u palaËi Matice hrvatske, a kao datum njegova odræavanja izabran je 8. i 9. studenoga 2004. Svjesni spomenute Ëinjenice da hrvatska historiografija veÊ duæe vrijeme nije posvetila znaËajniju paænju razmatranju povijesti obitelji Zrinski, izuzev nekoliko vrlo vrijednih znanstvenih studija u kojima su prouËavani tek neki isjeËci iz bogate proπlosti obitelji, organizatori su odluËili pozvati sve najuglednije hrvatske povjesniËare da svojim izlaganjima sudjeluju u radu skupa. Ubrzo se odazvao veliki broj povjesniËara, ali i jeziËara, arheologa, kulturnih povjesniËara, filozofa, povjesniËara umjetnosti i arhivista, πto je pokazalo da je organizacija skupa bila doista nuæna jer se u posljednjih nekoliko desetljeÊa provelo niz istraæivanja koja nisu bila prezentirana znanstvenoj javnosti u obliku studija i znanstvenih radova. Istovremeno, ovaj pomalo neoËekivano velik odaziv znanstvenika raznih struka utjecao je na pretvaranje samog skupa iz usko historiografskog u interdisciplinarni, Ëime je dosegao joπ viπu razinu. Upoznati s Ëinjenicom da je obitelj Zrinskih, a prije njih i obitelj ©ubiÊ Ëiji su oni bili sljednici, imala izuzetan utjecaj na sve aspekte svakodnevnog æivota u razdoblju od 13. do konca 17. stoljeÊa na prostoru koji nije bio ograniËen samo na Hrvatsku, veÊ i na Bosnu i Hercegovinu, Maarsku, Austriju i druge europske zemlje, organizatori skupa odluËili su pokuπati pridobiti i znanstvenike 7 Povijest obitelji Zrinski iz drugih zemalja koji bi bili voljni predstaviti svoja istraæivanja i rezultate o pojedinim aspektima povijesti ove obitelji, posebice obzirom na njihov intenzivan diplomatski odnos sa vaænim politiËkim Ëimbenicima u tim zemljama. I doista, na naπ poziv da sudjeluju u radu znanstvenog skupa odazvalo se nekoliko uglednih povjesniËara iz Maarske, Austrije i Francuske, Ëime je znanstvena razina skupa podignuta za joπ jedan stupanj pa je on opravdano dobio naziv meunarodnoga znanstvenog skupa. Na samom skupu odræano je, u znanstvenom i struËnom ozraËju, 25 izlaganja koja su, kao πto je pokazano tijekom razgovora koji su uslijedili nakon svake odræane sekcije, izazvali brojne diskusije, a povremeno i vatrene znanstvene polemike. Sva su izlaganja bila originalna, utemeljena na raπËlambi slabo poznatih ili nepoznatih pisanih i vizualnih izvora, te stoga predstavljaju znaËajne pa i nezaobilazne priloge u daljnjem prouËavanju uloge obitelji Zrinski u hrvatskoj i srednjoeuropskoj povijesti srednjeg i novog vijeka. Vaæno je pritom napomenuti da su ovdje izloæeni radovi u kojima je obraena problematika koja do sada nikada nije bila razmatrana, a radi se o prilozima u kojima se obrauje tematika percipiranja obitelji Zrinskih u historiografijama drugih europskih zemalja, prije svega onih uz koje je djelovanje Zrinskih bilo Ëvrsto vezano u pojedinim povijesnim isjeËcima, kao npr. Maarska, Austrija i Francuska. Upravo je ta Ëinjenica ponukala organizatore skupa, prije svega proËelnika i tajnika Odjela za povijest Matice hrvatske, da pokuπaju prikupiti radove predstavljene na samom skupu te ih uobliËiti i pripremiti za tisak u buduÊem zborniku sa odræanoga znanstvenog skupa. Nakon πto su tekstovi prikupljeni i tehniËki ujednaËeni, zapoËele su pripreme za njihov tisak u izdanju Matice hrvatske. U ovom su radu sudjelovali Zoran LadiÊ, Goran BudeË i Martin Muhek, djelatnici Odsjeka za povijesne znanosti HAZU u Zagrebu, koji su ujednaËili kritiËki aparat svih tekstova te napisali saæetke i sinopsise. Nakon toga su radovi predani u Maticu hrvatsku te je zapoËet njihov rad na njihovoj pripremi za tisak. Zahvalio bih glavnoj urednici Jeleni Hekman koja je prepoznala vaænost ovoga projekta a i izvrπnom uredniku Mirku SardeliÊu koji je uloæio veliki trud i pridonio konaËnom ureenju Zbornika. Sada kada je tiskanje zbornika dovrπeno i predano na struËni uvid znanstvenicima raznih struka moæemo se samo nadati da Êe on ispuniti svoju svrhu, a ta je da se znanstvenoj javnosti raznih humanistiËkih i druπtvenih grana predstave najnovija istraæivaËka dostignuÊa o viπestoljetnoj povijesti obitelji Zrinski, koja je svojim poloæajem, ugledom i politiËkim, gospodarskim i vojnim utjecajem izvrπila znaËajan utjecaj na ukupni razvitak i sudbinu hrvatskih zemalja u viπestoljetnom razdoblju od vremena dinastije kasnih ArpadoviÊa, preko dinastije Anæuvinaca do dinastije Habsburgovaca koja je okrutnim Ëinom zakljuËila sudbinu najuglednije hrvatske magnatske obitelji. Kao πto je razvidno iz radova predstavljenih u zborniku, baπtina obitelji Zrinski ostala je trajno 8 Predgovor nasljee ne samo hrvatskog naroda, nego predstavlja i znaËajan dio tradicije svih naroda koji su bili u sastavu Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, a kasnije Habsburπke monarhije. KonaËno, vojni uspjesi, junaπtvo pojedinih Ëlanova obitelji kao i njihov veliki prinos hrvatskoj kulturi i znanosti prepoznati su u Europi 16. i 17. stoljeÊa, o Ëemu, uz niz drugih primjera, svjedoËi Ëinjenica da se o njihovom junaËkom viteπtvu, posebice u obrani hrvatskih granica od osmanlijske ugroze, priËalo diljem zapadne Europe, da su njihovi portreti ukraπavali zidove dvoraca engleskog plemstva oduπevljenog junaπtvom krπÊanskih vitezova s jugoistoka Europe, a da su studenti na Bolonjskom sveuËiliπtu slavili i klicali ime Nikole ©ubiÊa Zrinskog nakon πto se Europom proπirio glas o njegovom junaπtvu. Zoran LadiÊ U Zagrebu, prosinac 2006. 9 

SADRÆAJ TABLE OF CONTENTS PREDGOVOR (Zoran LadiÊ) .................................................................. 7 IVAN JURKOVI∆ Nikola Stariji i Nikola Sigetski Nicholas the Elder and Nicholas of Siget . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 ANTE NAZOR Zimska vojna Nikole Zrinskoga The Winter Campaign of Nicholas Zrinski ................................................. 21 AN–ELKO MIJATOVI∆ Ratni plan protuhabsburπkog zrinsko-frankopanskog pokreta i njegova izvedba The Zrinski and Frankopan Anti-Habsburg War Plan and its Realization . . . . . . . . . . . . . . . . 43 CHRISTA HÖLLER The Counts of Zrinski in Graz Grofovi Zrinski u Grazu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 IVAN JURI©I∆ Ostaci dobara Zrinskih nakon konfiskacije, prema popisu i procjeni 1672-1673., na primjeru utvrde »akovec i popisa njenog inventara od 9. svibnja 1673. The Remains of Zrinski Family Wealth after the Confiscation according to the Inventory and Valuation from 1672-1673, from the Example of »akovec Fort and its Inventory from May the 9th 1673 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 ZORISLAV HORVAT Kaπteli knezova Zrinskih potkraj 15. i poËetkom 16. stoljeÊa u Pounju Castles of the Counts of Zrinski by the End of the Fifteenth and the Beginning of the Sixteenth Century in the Una Valley (Pounje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 KRE©IMIR REGAN PlemiÊki gradovi, kaπteli i tvrave obitelji Zrinski Burgs, Castles and Forts of the Zrinski Family . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 ANTE MILINOVI∆ Novi prinosi poznavanju graditeljske baπtine knezova Zrinskih u Pounju New Contributions to the Recognition of the Architectural Heritage of the Zrinski Family in the Una Valley (Pounje) Region . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 HRVOJE PETRI∆ Prilog poznavanju gradskih naselja (trgoviπta) na posjedima Zrinskih. Primjer Meimurskog vlastelinstva Contribution to Research into Urban Developments (Market Towns) on the Zrinski Family Estates. The Example of Meimurje Manor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219 5 Povijest obitelji Zrinski –URO ©KVORC Protestantizam u Pokuplju i obitelj Zrinski Protestantism in the Kupa Valley (Pokuplje) Region and the Zrinski Family LADA PRISTER Zrinski i plemiÊka obitelj Ernuszt Zrinski and the Aristocratic Ernuszt Family . . . . . . . . . . .237 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255 ZVONIMIR BARTOLI∆ »akoveËka knjiga gatalica Sibila The »akovec Divination Book Sibila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265 ´´ ISTVÁN LOKÖS Enumeracija u epovima MaruliÊa, KrnarutiÊa i Nikole Zrinskoga s intertekstualnog glediπta Enumeration in the Epic Poems of MaruliÊ, KrnarutiÊ and Nicholas Zrinski from an Intertextual aspect . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281 MARGARITA SVE©TAROV ©IMAT Ikonografske referencije europskoga prijama Nikole Zrinskoga u engleskome æivotopisu iz 1664. Iconographical References to the European Reception of Nicholas Zrinski in his 1664 English Biography . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297 LADISLAV DOBRICA Arhivski izvori za povijest obitelji Zrinski u Hrvatskome dræavnom arhivu Archival Sources for Research into the Zrinski Family History from Croatian State Archive. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319 FRANKO MIRO©EVI∆ Zrinski u hrvatskim udæbenicima povijesti Zrinski in Croatian History Textbooks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327 SABINE FLORENCE FABIJANEC Zrinski i Frankapani u historiografiji francuskoga govornog podruËja Les Zrinski et Frankapan selon l’historiographie Francophone . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351 Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371 Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383 6 

Izvorni znanstveni rad Ivan JurkoviÊ NIKOLA STARIJI I NIKOLA SIGETSKI U vrijeme osmanlijskoga vojnog pritiska i napredovanja na ozemljima srednjovjekovnih hrvatskih kraljevstava obitelj je knezova ©ubiÊa Zrinskih za æivota Nikole Starijega i njegova sina Nikole Sigetskog bila prisiljena u borbi za opstanak koristiti razne strategije ne bi li saËuvala naslijeeni druπtveni status i barem djelomice novim posjedovnim steËevinama nadomjestila gubitke koje je trpjela na domicilnim prostorima uz granicu s osmanskom Bosnom. PrognaniËki mentalitet te obitelji vidljiv je u vrlo visokom stupnju vertikalne mobilnosti njezinih, ali i Ëlanova ostalih plemenitih obitelji, iz koje su se formirale nove strukture, ne samo politiËkih, veÊ i druπtvenih, gospodarskih, vjerskih i kulturnih odnosa na ¶ostacima ostataka nekada slavnoga Hrvatskog Kraljevstva«. Izvorni znanstveni rad Ante Nazor ZIMSKA VOJNA NIKOLE ZRINSKOGA U sijeËnju 1664., tijekom tzv. Erdeljskoga rata (1663-1664) izmeu Habsburπke monarhije i Osmanlijskoga Carstva, ban Nikola Zrinski poduzeo je iznenadnu i smionu vojnu akciju u neprijateljsku (osmanlijsku) pozadinu. Tom prilikom, uz neke utvrde i podgraa, zapalio je dio glasovitoga Sulejmanova mosta kod Osijeka, πto je imalo znaËajan odjek u tadaπnjem krπÊanskom svijetu. U historiografiji je ta akcija zabiljeæena kao Zimska vojna Nikole Zrinskoga. S namjerom da se spomene jedan od vojnih pothvata koji su predvodili vojskovoe iz obitelji Zrinski i time istakne njihova uloga u ratovima protiv Osmanlija, ali i s namjerom da se upozori na iznimno bogatu i zanimljivu hrvatsku vojnu povijest, u ovom radu prikazani su tijek i posljedice Zimske vojne hrvatskoga bana Nikole Zrinskoga, te vojne snage i naoruæanje koje se koristilo u to doba. Uz to, u radu je posebna paænja posveÊena Sulejmanovu mostu i uvjetima u kojima je akcija izvedena te pitanju moæe li se Zimska vojna nazvati diverzantskom akcijom. Izvorni znanstveni rad Anelko MijatoviÊ RATNI PLAN PROTUHABSBUR©KOG ZRINSKO-FRANKOPANSKOG POKRETA I NJEGOVA IZVEDBA Cilj teksta je prikazati ratni plan protuhabsburπkoga Zrinsko-frankopanskog pokreta g. 1664-1670. Autor utvruje uzroke nezadovoljstva hrvatskih (i ugarskih) velikaπa vladavinom rimsko-njemaËkih careva Habsburgovaca koji su i hrvatski kraljevi od 1. sijeËnja 1527. (ugarski od 10. studenog 1526), nastanak, razvoj i slom pokreta (1664-1670); te na osnovi raznih podataka razmatra na koji su naËin i s kojim snagama hrvatski velikaπi grof Petar Zrinski i knez Fran Krsto Frankopan (i ugarski velikaπi) namjeravali podiÊi protuhabsburπki ustanak u savezu s tradicionalnim neprijateljima habsburπke vladarske kuÊe: prvo, s Poljacima i ©veanima, zatim s MleËanima, Francuzima i na kraju sa Osmanlijama, i kako su namjeravali operativno voditi borbena djelovanja protiv carsko-habsburπkih snaga. Nakon prikaza svih relevantnih odnosa meu Ëimbenicima u tom vrlo zamrπenom procesu i tijeka zbivanja ukupnoga pokreta, koji je zavrπio smrÊu svih njegovih glavnih protagonista, a u Hrvatskoj i potpunim uniπtenjem roda Zrinskoga i Frankopana te pljaËkom njihove imovine i posjeda, autor analizira uzroke i posljedice svega toga, zakljuËujuÊi da su svi moguÊi saveznici u trenutku pokuπaja dizanja ustanka imali razloga za mir, da oruæane snage pokreta nisu bile primjerene jaËini habsburπkih snaga, da su posljedice toga neuspjeha bile vrlo kobne po hrvatski narod, te da skoro viπe od stoljeÊa i pol Hrvatska se nije oporavila ni politiËki, ni vojniËki, ni gospodarski, ni kulturno. Izvorni znanstveni rad Christa Höller THE COUNTS OF ZRINSKI IN GRAZ ©estoga stoljeÊa, kad je Bela IV. Stjepana ©ubiÊa postavio za upravitelja ©tajerske (flLandeshauptmann«) sa sjediπtem u Grazu, trajale su kulturne, politiËke i æenidbene veze ©ubiÊa, koji kasnije primiπe ime Zrinski, s tim austrijskim gradom. Mnogi su se sinovi ove velike hrvatske plemenitaπke obitelji ondje πkolovali. Te veze dostiæu svoj kraj nestankom roda Zrinskih, a u sjeÊanju hrvatskoga naroda joπ je uvijek æiva uspomena na dvoje, Anu Katarinu i njezina sina Ivana Antuna, umrlih u zatoËeniπtvu upravo u Grazu. Godine 1703., smrÊu posljednjeg Ëlana, Ivana Antuna, koji je u zatvoru proveo pola svoga kratka vijeka, ugasila se loza Zrinskih. Izvorni znanstveni rad Ivan JuriπiÊ OSTACI DOBARA ZRINSKIH NAKON KONFISKACIJE, PREMA POPISU I PROCJENI 1672-1673., NA PRIMJERU UTVRDE »AKOVEC I POPISA NJENOG INVENTARA OD 9. SVIBNJA 1673. Na osnovi dvaju popisa inventara utvrde i sjediπta Petra Zrinskog u »akovcu iz 1671. i 1673. te jednog neπto starijeg opisa imovine koja se u njoj nalazila, iz 1660., u þlanku se govori o razmjerima pljaþke te utvrde 1671. te daje sumaran popis predmeta, zateþenih i navedenih u popisu iz 1673. Izvorni znanstveni rad Zorislav Horvat KA©TELI KNEZOVA ZRINSKIH POTKRAJ 15. I PO»ETKOM 16. STOLJE∆A U POUNJU U Ëlanku se opisuju kaπteli knezova Zrinskih, graeni od druge polovine 15. do prve polovine 16. st., namijenjeni obrani od osmanlijskih napada. Kaπteli su projektirani i graeni prema suvremenim renesansnim fortifikacijskim idejama za obranu od novih oruæja. To su kaπteli Gvozdansko i Pedalj za obranu rudnika srebra i olova, kaπtel Prekovrπki za obranu prelaza preko Zrinske gore te utvreni zvonik na (Brokunovoj) Gori - GoriËka. Za potrebe suvremenije obrane, pregrauje se i burg Zrin. Izvorni znanstveni rad Kreπimir Regan PLEMI∆KI GRADOVI, KA©TELI I TVR–AVE OBITELJI ZRINSKI Iako povijesni izvori spominju daleko veÊi broj zrinskih plemiÊkih gradova, kaπtela, tvrava, kula i utvrenih rezidencija na hrvatskome prostoru, u ovome smo se radu osvrnuli na 36 takvih graevina koje su u cijelosti ili u ruπevinama saËuvane na terenu, te na one Ëiji izgled moæemo rekonstruirati na osnovu starih crteæa ili fotografija. Izvorni znanstveni rad Ante MilinoviÊ NOVI PRINOSI POZNAVANJU GRADITELJSKE BA©TINE KNEZOVA ZRINSKIH U POUNJU Ovaj je rad plod autorova viπegodiπnjeg multidisciplinarnog istraæivanja Zrinskog Pounja, potaknutog izmeu ostalog i nedovoljnom paænjom struËne, kao i πire javnosti prema tom podruËju koje je odigralo presudnu ulogu u obrani hrvatskog prostora od osmanlijskih napadaËa. Autor je posebnu pozornost u svom istraæivanju posvetio problematici vezanoj uz ubikaciju lokaliteta u Pounju, kao i sam povijesni tijek okolnosti vezanih uz Zrinski Novigrad. Izvorni znanstveni rad Hrvoje PetriÊ PRILOG POZNAVANJU GRADSKIH NASELJA (TRGOVI©TA) NA POSJEDIMA ZRINSKIH. PRIMJER ME–IMURSKOG VLASTELINSTVA Na posjedima i vlastelinstvima Zrinskih od sredine 16. do druge polovice 17. stoljeÊa nalazila su se sljedeÊa gradska naselja: »akovec, Legrad, ©trigova, SrediπÊe, NedeliπÊe, Prelog, TurniπÊe, Rakovec, Vrbovec, Trg, Ozaljsko Trgoviπte, Ribnik, Dubovac i druga. U ovom tekstu obradila bi se gradska naselja na prostoru koje su obuhvaÊali posjedi Zrinskih u Meimurju. Na posjedima Zrinskih su uz seoska postojala i gradska naselja. Unutar skupine gradskih naselja nisu postojali gradovi, veÊ samo trgoviπta. Gradska naselja na posjedima Zrinskih bi bila sva naselja koje izvori nazivaju pojmom oppidum, πto bi se slobodno mogli prevoditi sa trgoviπte. Stanovnici trgoviπta su se nazivali purgarima, a imali su, u veÊini sluËajeva, neπto bolji poloæaj od ostalih podloænih seljaka. Unutar trgoviπta uoËavaju se razliËitosti izmeu pojedinih skupina naselja jer su se trgoviπta izmeu sebe znatno razlikovala. StruËni rad –uro ©kvorc PROTESTANTIZAM U POKUPLJU I OBITELJ ZRINSKI U radu autor prikazuje πirenje protestantizma u hrvatskim zemljama tijekom 16. i 17. stoljeÊa, odnos Ëlanova obitelji Zrinskih prema protestantizmu te razloge koji su utjecali na velik prijem protestantizma u Pokuplju. StruËni rad Lada Prister ZRINSKI I PLEMI∆KA OBITELJ ERNUSZT U Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu Ëuva se spomen-ploËa peËujskog biskupa Sigismunda Ernuszta iz 1488. godine sa starog grada –urevca. U 16. stoljeÊu neke od posjeda obitelji Ernuszt dobiva obitelj Zrinski. Od tada, obitelj Zrinski uz svoj stari grb (raπireno orlovo krilo), pridodaje i grb obitelji Ernuszt. Izvorni znanstveni rad Zvonimir BartoliÊ »AKOVE»KA KNJIGA GATALICA SIBILA »akoveËka rukopisna knjiga gatalica Sibila nije originalno djelo ni Petra Zrinskog niti Katarine Zrinski. Hrvatska je to preradba maarske Fortune iz godine 1594. Po jeziku tekst Sibile pripada jeziku pisaca Ozaljsko-ËakoveËkog kruga. U likovnom pogledu Sibila je jedan od najljepπih rukopisa starije hrvatske knjiæevnosti. Izvorni znanstveni rad ´´ István Lokös ENUMERACIJA U EPOVIMA MARULI∆A, KRNARUTI∆A I NIKOLE ZRINSKOGA S INTERTEKSTUALNOG GLEDI©TA Enumeracija je tradicionalan element klasiËnog epa. Kroz viπestoljetnu metamorfozu te knjiæevne vrste, poËevπi od klasiËnoga (homerskog i vergilijevskog) tipa, enumeracija uvijek obnosi vaænu kompozicijsku ulogu. U Zrinijadi je pjesnik uklapa odmah na poËetku radnje. RaπËlanjujuÊi problem s intertekstualnog glediπta, utvrujemo da se arhetip enumeracije nahodi u Vergilijevoj Eneidi. Njena recepcija posredstvom intertekstualnosti razvija se od arhetipa preko MaruliÊeve Judite i KrnarutiÊeve poeme Vazetje Sigeta grada do Zrinijade Nikole Zrinskoga. Autor ovoga rada citatima iz spomenutih djela potvruje tijek recepcije klasiËne enumeracije u Zrinijadi. Izvorni znanstveni rad Margarita Sveπtarov ©imat IKONOGRAFSKE REFERENCIJE EUROPSKOGA PRIJAMA NIKOLE ZRINSKOGA U ENGLESKOME ÆIVOTOPISU IZ 1664. U Ëlanku se razmatra æivotopis Nikole Zrinskog tiskan u Londonu 1664. u vrijeme vrhunca njegove slave steËene vojnim uspjesima u protuosmanlijskim bitkama i Zimskom vojnom od 13. sijeËnja do 15. veljaËe 1664. Analizira se model engleske recepcije protuosmanlijskog junaka i branitelja krπÊanstva, podeπavanje njegova æivotopisa i uloge u engleskoj javnosti i opÊeprihvaÊeni ikonografski obrasci vezani uz tu herojsku liËnost. Pregledni rad Ladislav Dobrica ARHIVSKI IZVORI ZA POVIJEST OBITELJI ZRINSKI U HRVATSKOME DRÆAVNOM ARHIVU Arhivski izvori za povijest obitelji Zrinski Ëuvaju se, zbog poznate sudbine roda i njihovih posjeda, osim u arhivskim ustanovama na prostoru Republike Hrvatske, i u arhivima na prostoru Republike Maarske (Magyar Országos Levéltár) i Republike Austrije (Österreichisches Staatsarchiv). U Hrvatskome dræavnom arhivu u Zagrebu najveÊi dio gradiva koje se odnosi na obitelj Zrinski Ëuva se u obiteljskom fondu Zrinski i Frankopani (HDA 785), dok se u nizu drugih fondova (kako uprave, tako i vlastelinstava) nalazi gradivo πto se tiËe sudbine njihovih posjeda nakon zapljene. K tome, fondovi drugih plemiÊkih obitelji, πto se Ëuvaju u HDA-u, takoer sadræe grau koja se odnosi na povijest Zrinskih. StruËni rad Franko MiroπeviÊ ZRINSKI U HRVATSKIM UDÆBENICIMA POVIJESTI U ovom prilogu autor opisuje na koji je naËin opisana povijest velikaπkog roda Zrinskih u naπim udæbenicima povijesti od 1945. do naπih dana. Pri tome analizira mjesto i ulogu koja se tom velikaπkom rodu u naπim udæbenicima daje, kao i naËin interpretacije njihovog sadræaja. Prikaz je saËinjen po vrstama πkola, a podijeljen je na dva dijela, od 1945. do 1990. i od 1990. do danas. StruËni rad Sabine Florence Fabijanec ZRINSKI I FRANKAPANI U HISTORIOGRAFIJI FRANCUSKOGA GOVORNOG PODRU»JA Cilj je ovog rada izloæiti prikaz djela pisanih na francuskom jeziku, koja su u potpunosti ili djelomiËno posveÊena obiteljima Zrinskih i Frankapana. Rad je podijeljen u tri osnovna poglavlja. U prvom se donose sve definicije osobnih imena pojedinih Ëlanova dviju obitelji kako ih nalazimo u francuskim enciklopedijskim izdanjima od 1843. do 2002. godine. U drugom poglavlju razmatraju se opÊenita povijesna dijela (knjige ili zbornici radova) koja povremeno sadræe i podatke o dvjema obiteljima. Posljednje poglavlje je posveÊeno analizi dva djela iz 1919. i 1997. godine, a koja su u cijelosti posveÊena razmatranju djelovanja Zrinskih i Frankapana. ZakljuËkom se æeli potaknuti na joπ veÊu angaæiranost hrvatskih povjesniËara u pisanju djela na stranim, svjetskim, jezicima.